S obzirom da su negativne političke kampanje uvijek interesantne i pobuđuju veliku pažnju, veću od pozitivnih kampanja, želim ovdje da prenesem naučni članak Antonia Momoca koji govori o onlajn negativnim kampanjama u Rumuniji.
Uz dozvolu autora, na blogu objavljujem dio članka, a kompletan tekst na srpskom jeziku možete preuzeti u PDF formatu ovdje, a ovo je link na englesku verziju.
Uz dozvolu autora, na blogu objavljujem dio članka, a kompletan tekst na srpskom jeziku možete preuzeti u PDF formatu ovdje, a ovo je link na englesku verziju.
Negativna onlajn kampanja
tokom predsjedničkih izbora u Rumuniji 2004. godine[1]
tokom predsjedničkih izbora u Rumuniji 2004. godine[1]
Senior Lecturer Antonio
Momoc, Post-doctoral researcher
University of Bucharest, Romania
antoniomomoc@yahoo.com
University of Bucharest, Romania
antoniomomoc@yahoo.com
Apstrakt.
Predizborna kampanja 2004. godine obilježava početak korištenja interneta u
političkoj komunikaciji u Rumuniji. Takođe, to je bila i prva kampanja koja se
oslanjala na negativnu komunikaciju putem onlajn alata. Glavni akteri negativne
kampanje, motivisani i uvučeni u nju od strane stručnjaka za strategiju i PR
specijalista, bili su simpatizeri DA Alijanse[2].
Njihovi konsultanti za komunikaciju su pokrenuli onlajn platformu na veb
stranici kandidata, na koju su članovi partije i simpatizeri mogli da postave
predizborne materijale. Što su materijali bili smješniji i više nipodaštavali protivkandidate
Socijaldemokratske partije (SDP), to su postajali vidljiviji onlajn, širili su
se putem e-mailova, kroz posjećene blogove ili na stranicama sa dijeljenim
video sadržajem.
Kao prostor posvećen slobodi izražavanja, koji je smješten
van dometa zvanične (državne) cenzure, onlajn okruženje je postalo prostor gdje
su simpatizeri DA Alijanse postali aktivno uključeni u kampanju. Jedan od
ključnih razloga zašto je Premijera iz 2004. godine (i člana SDP-a) bilo tako
lako ismijavati, je to što je tretiran na internetu kao ravnopravan biračima DA
Alijanse. Pseudo-demokratizacija je transformisala kandidata DA Alijanse i
njegove stručnjake za komunikaciju u pobjednike.
Ključne riječi:
komunikacija, izborni, onlajn, marketing, digitalna gerila
1. Marketinški rat
U već klasičnoj knjizi Marketinški rat, Jack Trout i Al Ries
(1986: 3-7) su pokazali da se moderni marketing ne fokusira posebno na potrebe
tržišta, nego na slabosti suparnika: komercijalne organizacije identifikuju
slabe tačke suparnika i pokreću napade na ove slabe tačke, jer moderni
marketing znači rat.
Zapažamo da zbog činjenice da politički marketing preuzima
tehnike i jezik komercijalnog marketinga, predizborne kampanje takođe znače
rat.
1.1. Negativne kampanje
Negativna politička kampanja ukazuje na slabosti protivkandidata,
i izvrgava ruglu prijetnje koje dolaze od njih. Obrnuti efekat negativne
kampanje je u tome što neki kandidati mogu imati koristi od napada koje su
pokrenuli drugi kandidati.
Negativna kampanja nema za cilj povećanje broja glasova, već
jačanje dezorjentisanosti već razočaranih birača. Ljudi koji se bave
strategijom pokušavaju da odvrate neodlučne birače od biračkih mjesta i da
odrede sigurne birače koje će poslati na glasanje. Tako je primarna svrha
negativnih kampanja da toliko zbuni neodlučne, kao i nestabilne birače, da im
sve zgadi, kako niti jedna od ovih kategorija ne bi učestvovala u izbornom
procesu. Ljudi zaduženi za strategiju takođe imaju za cilj da uključe članove
partije i simpatizere kandidata u onlajn kampanju partije u smislu odbrane
lidera (kandidata) i kreiranju napada na protivnike.
Sekundarna svrha negativne kampanje jeste da poremeti
vremenski raspored koji protivnici imaju u kampanji. Jednom kada je napadnut, protivkandidat
je primoran da traži odgovore, tako da ne može više da se striktno drži svog
kalendara.
1.2.Glasine u negativnoj kamapnji
Glasine koje se pokrenu u negativnoj kampanji imaju ulogu
izuzetno ubjedljivih poruka. Jean-Noël
Kapferer ([1990] 2006: 332-333) tvrdi da bilo koja masovna kampanja
ubjeđivanja ima uticaj na jačanje postojećih predubjeđenja pojedinaca. Ljudi se
u odnosu na poruku ponašaju prema ličnim preferencijama. Što su argumenti
jednostavniji, poruka će lakše biti shvaćena. Redundancija argumenata
obezbjeđuje da poruka bude zapamćena. Kapferer vjeruje da, kada se govori o
ubjeđivanju, trebamo govoriti o samoubjeđivanju umjesto ubjeđivanju drugih.
Glasine moraju da budu izgrađene u skladu sa očekivanjima ciljne publike o
određenom političkom kandidatu.
Prednost glasina je u tome što skrivaju identitet
pošiljaoca. Izvor ne može biti identifikovan, niko ne preuzima odgovornost,
iako su ih svi svjesni. „Glasine omogućavaju otvorenu debatu o temama koje su
često zabranjene političkom tradicijom.“ (Kapferer [1990] 2006: 276). Glasini
ne treba dokaz. Javno mišljenje se radije formira na osnovu utisaka, a ne
činjenica, pri čemu su optužbe sasvim dovoljne (Kapferer [1990] 2006: 276-284).
Među glavnim temama glasina, Kepferer spominje okultne moći i tajna društva,
tajne dogovore, nevjerovatnu akumulaciju skrivenih bogatstava, profit ostvaren
prevarom. Jedna od tema koju je opisao Kapferer ([1990] 2006: 284) jeste
„dvoličnost: prave namjere političara su u stvari suprotne njihovim javnim
izjavama“. Ovakav tip glasina je korišten u predsjedničkoj kampanji u Rumuniji
2004. godine.
1.3.Dezinformacija
Dezinformacija je jedan od alata negativne kampanje koji
koristi izobličene informacije. Izobličenje izazvano ignorisanjem nastaje kada publika, ili ignoriše uzrok nekog
događaja ili je pristrasna, što znači da je svjesna samo uzroka koje su naveli
neki od učesnika događaja. Na primjer, Rumuni su znali ponešto o onome što je
nazvano „spontana revolucija“ u Ukrajini (Beauvois, Rainaudi 2008:135). Ali
jedan od skrivenih uzroka takozvanih spontanih protesta na ulicama jeste
aktivnost tajne obavještajne službe, obučene i plaćene od strane SAD.
Izobličenje izazvano „težinom“
je jednako činjenici da publika pridaje veću važnost nekim činjenicama u odnosu
na druge, bazirajući svoj sud na neracionalnim kriterijumima. Publika je
alarmirana vijestima o krvavim ubistvima. Pored straha od nezaposlenosti i
ekonomske krize, strah za vlastiti život predstavlja glavnu preokupaciju. Mas
mediji ne određuju način razmišljanja ljudi, već ukazuju o čemu bi ljudi
trebali razmišljati.
Izobličenje usljed pogrešnih
uvjerenja se pojavljuje kada publika vjeruje u nerealne činjenice ili
vjeruje da određene realne činjenice u stvari nisu realne. Na osnovu
istraživanja Univerziteta Merilend, nakon početka rata u Iraku 2003. godine,
60% stanovnika SAD i 80% gledalaca Foks News
mreže imali su slijedeća pogrešna uvjerenja (Beauvois, Rainaudi 2008: 137): (1)
oružje za masovno uništavanje je otkriveno u Iraku; (2) postoje dokazi o
savezništvu Iraka i Al Kaide; (3) svjetska javnost je za američku vojnu
intervenciju u Iraku.
...
Referenca
Momoc, A. (2011). Online Negative Campaign in the 2004 Romanian Presidential Elections. Styles of Communication, 2(1).
Još jednom želim da zahvalim autoru što je dozvolio da prevedem i prenesem njegov članak.
[1]
Ovaj članak će biti uključen u istraživanje nazvano „Predizborna komunikacija u Rumuniji nakon 1989. godine - Stare i nove
tehnologije u predsjedničkim kampanjama“ koje je dio post-doktorskog
programa POSDRU/89/1.5/S/62259 iz oblasti društveno-humanističkih i
primjenjenih političkih nauka. Post-doktorski program obuke i stipendija za
post-doktorsko istraživanje u oblasti društveno-humanističkih i političkih
nauka.
[2] DA
Alijansa je skraćenica za Alijansu Dreptate
(Pravda) i Adevăr (Istina).