Rezultati izbora 2014

Počelo je prebrojavanje glasova. Počela je uobičajena priča medija kako se ne zna ko je pobijedio, kako se glasovi prebrojavaju unedogled, kako sistem ne valja, kako su ovo izbori u kojima se najduže čeka na konačni rezultat itd.

Ne mislim da su ovo baš nešto specifični izbori. Na prošlim opštim izborima 2010. godine, rezultati su došli 15 dana nakon dana izbora. I sada možemo očekivati nešto slično, odnosno rezultate do kraja oktobra. Inače CIK ima zakonsku obavezu da proglasi konačne rezultate do 12. novembra.

S obzirom da kad već postoji glasanje poštom, normalno je dopustiti da dođu svi glasovi koji su poslani do 12. oktobra. Njihovo prebrojavanje kreće tek sutra. I nepotvrđeni listići se moraju provjeriti, odnosno provjeriti da li oni koji su glasali - imaju pravo na to.

Druga činjenica jeste da niko nije očekivao ovako malu razliku između Željke i Ivanića. Na preko 300.000 glasova koje su oba kandidata osvojili, razlika je u 1.000 glasova. To je stvarno mninimalno u rangu statističke greške. Bez prebrojavanja glasova poštom, niko ne može 100% utvrditi pobjednika. Pa i za Predsjednika Republike Srpske razlika je manja od očekivanog broja glasova poštom, mada je tu situacija mnogo izvjesnija.

Druga stvar koja se mistifikuje jeste određivanje broja mandata u parlamentima. Kod nas se koristi Sainte-Laguë-ov metod, a ne D'Hondt-ov metod kako se nekada pominje, mada su ova dva metoda slična. Koga interesuje, mogu objasniti:) U današnjim rezultatima CIK-a i silnim procentima koji se iščitavaju, uključujući njihove pres konferencije, propuštena je činjenica da se promijenio raspored mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske. DNS je izgubion jedan mandat, a Domovina dobila. Evo kako stvari stoje prema preliminarnim rezultatima CIK-a od 15.10.2014. godine:

Stranka	Broj mandata
SNSD	30
SDS-PUP-SRS RS	24
DNS-NS-SRS	8
PDP	7
NDP	5
SP	5
DOMOVINA	4

Hajde da se bavim malo predviđanjima. Očekujem još glasova poštom za koaliciju Domovina, pa bi možda mogli osvojiti još jedan mandat. U tom slučaju bi ga izgubili NDP ili SNSD.

P.S. Preporučujem svima koji se bave analizom izbora post mog druga Rajkule.

Poplave i izborne aktivnosti

Baš na dan kada je Centralna izborna komisija BiH raspisala izbore za oktobar 2014. godine, počeo je veliki povodanj u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Naoštrio sam tastaturu da pišem o izborima, ali u ovom vremenu dok se spašavaju životi i imovina, nekako mi je ta tema nebitna, mala i tako daleka. Međutim, jučerašnje saopštenje CIK-a da nema pomjeranja rokova izbornih aktivnosti, bez obzira na vanrednu situaciju, potaklo me da analiziram koliko nas se zaista može uključiti u izborne aktivnosti.

Otkako su raspisani izbori 15. maja, prvi rok bitan za političke partije i nezavisne kandidate jeste registracija za izbore. Ovaj rok traje samo 15 dana (do 30.5.2014. godine) i već je proteklo 5 dana, u kojima malo ko da je razmišljao o izborima. Šta registracija podrazumijeva? Prije svega prikupljanje potpisa birača. Za izbore za Predsjedništvo BiH nema izuzetka, svi koji namjeravaju da se uključe u ovu utrku moraju prikupiti 3000 potpisa, bez obzira da li su u prethodnom mandatu imali ili nisu svog člana na toj poziciji. Za niže nivoe vlasti malo je lakše. Ako imate izabranog predstavnika koji je spreman da potpiše da je bio član vaše političke partije u trenutku kada je izabran i da je još uvijek vaš član, onda ste oslobođeni prikupljanja potpisa. Inače vam ne gine prikupljanje 3000 potpisa za PS BiH, odnosno 2000 potpisa za NS RS i predsjednika Republike Srpske.

Ne znam u kojoj su fazi političke partije u ovoj izbornoj aktivnosti, ali znam da će to biti đavolski težak zadatak. Ministar instranih poslova BiH je izjavio da je četvrtina stanovništva pogođena poplavama, dok analiza profesora Šterca sa zagrebačkog Sveučilišta kaže da je u BiH preko 1,35 miliona ljudi ugrožena. U svakom slučaju radi se o cifri između jedne četvrtine i jedne trećine svih stanovnika, samim tim i birača. Da ne spominjemo da su mnogi koji direktno nisu ugroženi, angažovani na raščišćavanju ili dostavljanju humanitarne pomoći.

U Republici Srpskoj situacija je i gora. Čak možda i polovina svih birača je ugrožena poplavama. Evo moje, prilično grube analize, odnosa broja registrovanih birača na dan 14.5.2014. godine i onih koji se mogu uključiti u izborne aktivnosti.

Izborna jedinica	Broj birača	Opštine ugrožene poplavama	Broj birača u mogućnosti da se uključi u izborne aktivnosti
1	149.962	Prijedor, Novi Grad, Koz. Dubica, Kostajnica	≈ 100.000
2	142.916	Srbac, Laktaši, Prnjavor	≈ 100.000
3	270.639	Čelinac, Banja Luka, Kotor Varoš, Jezero	≈ 150.000
4	83.033	sve	0
5	121.668	sve	0
6	157.258	sve	0
7	114.882	sve	0
8	68.883	-	68.883
9	110.073	-	110.073
Ukupno	1.219.314		≈ 530.000 (45%)

Veći gradovi koji su djelimično poplavljeni, kao Banja Luka, Bijeljina, Zvornik, će uspjeti da relativno brzo „poližu svoje rane“ i nastave dalje, ali rokovi CIK-a neumitno teku. Velike će stranke, zahvaljujući svojoj infrastrukturi i brojnom članstvu, uspjeti da ispoštuju rokove, ali šta je sa manjim ili regionalnim strankama? Ako imaju nesreću da im je baza u najugroženijim područjima, praktično nemaju mogućnosti da se registruju za izbore.

Znam da Izborni zakon ne poznaje mogućnost pomijeranja rokova zbog vanrednih situacija, ali možda je baš ova situacija prilika da se razmisli i o toj dopuni Zakona.

Izbori su za 150 dana

Danas je Centralna izborna komisija donijela odluku o raspisivanju opštih izbora u BiH za 12. oktobar 2014. godine. Ako ni po čemu drugom, ovi će izbori biti upamćeni po tome što će prvi put biti održani u drugu nedjelju u oktobru, jer se prva nedjelja poklapa sa vjerskim praznikom - Bajramom. Političkim partijama ovo pomjeranje će dobro doći, jer za svake izbore muku muče sa kandidatima, funkcionerima, aktivistima i ostalim koji juli i avgust provode na odmoru (bez obzira šta se od njih očekuje), i u kampanju ulaze tek početkom septembra. Ovako partije dobijaju dodatnu sedmicu efektivne kampanje.

Htio bih razjasniti još neke termine. Kako CIK kaže, izborni period „podrazumijeva period od dana raspisivanja izbora do dana potvrđivanja rezultata izbora“. Što valjda znači da se period prije raspisivanja izbora naziva predizborni period? Od dana raspisivanja izbora do službenog početka izborne kampanje „zabranjeno je vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i printanih medija, ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata“. Izborna kampanja počinje 30 dana prije izbora. Tada počinje period kada je političkim partijama omogućeno plaćeno oglašavanje. Mediji i vlasnici bilborda trljaju ruke zbog zarade, novinari se hvataju za glavu zbog ubitačno dosadnih stranačkih hronika, a birači su sluđeni kakofonijom političkih poruka.

Samo, jadna je ona partija koja počne kampanju 30 dana prije izbora. Sigurno je osuđena na propast. Za svaku iole organizovanu partiju kampanja nikada ne staje i počinje završetkom prethodnih izbora. I kako moj drug kaže, izbori se dobijaju u prvoj polovini mandata. I baš zbog toga mislim da je kod nas većina birača već odlučila za koga će glasati, bez obzira na izbore, predizborne i svake druge kampanje.

Začudim se kako ljudi koji su relativno uključeni u politiku često ne razumiju pravila po kojima se kod nas održavaju izbori. Za početak, u Republici Srpskoj ćemo imati izbore za četiri nivoa:

• Srpski član Predsjedništva BiH
• Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupština BiH
• Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske
• Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske

Prije svega, odluka „Sejdić-Finci“ nije provedena, šta znači da se iz Republike Srpske bira Srbin za člana Predsjedništva BiH, a ne kako je predlagano „član iz Republike Srpske“. Kada smo kod ovih nacionalnih odrednica, kako se određuje da li je neko Srbin, Hrvat, Bošnjak ili Ostali? Kada se kandidati prijavljuju za izborne liste, izjašnjavaju se o svojoj pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih. Što znači da bi neko mogao na jednim izborima bit Srbin, drugim Hrvat i tako u krug. O kredibilitetu takvog kandidata ne bih govorio...

Što se Predsjednika Republike Srpske tiče, nema nikakvih promjena - bira se kandidat iz reda svakog konstitutivnog naroda koji dobije najveći broj glasova. Između ta tri kandidata, po jedan iz svakog konstitutivnog naroda, za predsjednika se bira kandidat koji dobije najveći broj glasova, a dva kandidata koji se po broju osvojenih glasova nalaze na drugom i trećem mjestu biraju se za potpredsjednike.

Za srpskog člana Predsjedništva BiH i Predsjednika Republike Srpske, izborna jedinica je čitava Republika Srpska. Ko dobije najviše glasova - pobjednik je. S tim da Distrikt Brčko ima poseban status, pa građani Brčkog mogu da glasaju ili za izbore u Republici Srpskoj ili u Federaciji BiH, po svom opredijeljenju.

Na posljednjim lokalnim izborima Republika Srpska je imala ukupno oko milion i 200 hiljada birača. U prosjeku se oko dvije trećina birača iz Brčkog opredjeljuje za Republiku Srpsku, šta znači barem dodatnih 50 hiljada. Za ove izbore mala nepoznanica ostaje status osoba kojima je isteklo važenje ličnih dokumenata, a nisu izvadili nove. U Republici Srpskoj ima preko 30 hiljada isteklih ličnih karata koje nisu zamijenjene, a u ovoj godini ih ističe čak 240 hiljada!

Što se poslanika tiče, tu već imamo izborne jedinice, ima i nekih novina, ali o tome u slijedećem postu.

Žene (i mladi) u politici

Mnogo vremena je prošlo otkako sam napisao posljednji post, nezavršenu analizu lokalnih izbora 2012. godine. Izbori su prošli, ima više od pola godine, sada birači već znaju kakvi su oni koje su birali. Ali to ostavljam njima - da žive sa svojim uspjesima ili promašajima.

S obzirom da sam u posljednje vrijeme radio dosta seminara na temu zastupljenosti mladih i žena u politici, želim na blogu da podijelim neke statističke podatke. Prije svega jer postoje samo zbirne analize i analiza CIK-a po opštinama, ali nigdje nisam pronašao analizu po strankama. Zato sam se naoružao strpljenjem i odvojio dovoljno vremena da opštinu po opštinu analiziram kakav je izborni rezultat. Ovaj post može poslužiti i drugima, da ne moraju sami da broje sve kandidate.

Vidi se da najveće stranke imaju i najviše izabranih žena, dok neke stranke (Šešeljevi radikalni npr.) uopšte nemaju žena u svojim redovima.

SNSD je po pitanju zastupljenosti žena i dalje najbolji, prati ga SDS, dok svi ostali zaostaju. Pri tom imajte na umu da smjernice Evropske komisije teže zastupljenosti od 40%.

Evo kako to izgleda kada se uporede rezultati lokalnih izbora u Republici Srpskoj 2008. i 2012. godine.

Došlo je i do apsolutnog i relativnog smanjenja broja žena u lokalnim skupštinama. Istina, smanjenje nije veliko, ali trend ne ohrabruje.

Ja bih volio uraditi ovakvu analizu i za mlade, ali podaci o godištima izabranih odbornika nisu javno dostupni za sve opštine. Podacima jedino raspolaže CIK, međutim do sada nisu objavljivali starosnu strukturu izabranih odbornika. Na zvaničnim veb prezentacijama nekolicine opština/ gradova moguće je pronaći godišta i druge podatke za aktuelne odbornike, ali ima mnogo opština koje ove podatke nemaju, ili čak nisu ažurirali ni podatke o sastavu skupštine opštine/ grada na osnovu rezultat lokalnih izbora 2012. godine.

Ipak, evo dva zanimljiva grafikona koji govore o učešću mladih na izborima, za područje cijele BiH. Prvi grafikon uporedno pokazuje odziv mladih (do 30 godina) i "starih" (preko 30 godina) na izborima od 2002. do 2012. godine. Drugi pokazuje odziv mladih na posljednjim izborima, ali tačno po godištima (od 18 do 30 godina).

Postoji vjerovanje da su mladi nezainteresovani za izbore, da je njihova izlaznost slaba. I dok vidimo da izlaznost mladih jeste konstantno manja od izlaznosti onih preko 30 godina, ta razlika nije velika - radi se samo o 2 do 3 procenta. Interesantan je i drugi grafikon koji pokazuje da najmlađi birači sa 18 i 19 godina, koji po prvi put glasaju na izborima, imaju najveću izlaznost, dok se približavanjem 30-toj godini zainteresovanost za izbore smanjuje. Dostupni podaci govore da su "najbolji" birači u dobi između 50 i 70 godina, jer je njihova izlaznost preko 60%.

Za kraj, jedan uporedni grafikon o izvršnoj vlasti.

Vlada Republike Srpske, pored toga što na čelu ima ženu, i po broju ministarki je bolja od vlada u regionu i približava se toj željenoj cifri od 40% žena.