Savjeti za kreiranje PowerPoint prezentacije

Savjeti za kreiranje PowerPoint prezentacije

View more presentations from mvanja. (tags: powerpoint slajd)

Korištenje PowerPoint-a u edukaciji

Većina savjeta o korištenju PowerPoint-a tiče se poslovne primjene. Cilj takve prezentacije je da zabavi, motiviše ili pokrene, pri čemu se vodi računa da publika može da apsorbuje samo ograničenu količinu informacija tokom jednog predavanja.

Ali ako PowerPoint koristite u edukaciji, ciljevi su drugačiji. Umjesto da motivišete studente da djeluju ili donesu neku odluku, želite da oni nešto nauče. Potrebno je da studenti budu zainteresovani za predavanje intelektualno, a ne emocionalno.

Da li je uopšte potrebno koristiti PowerPoint u edukaciji? Profesor psihologije sa Univerziteta Kalifornija, Santa Barbara - Ričard Majer je proučavao kako studenti uče samo iz predavanja i uz pomoć vizuelnih pomagala. U svojoj knjizi Multimedijalno učenje (Multimedia Learning; Cambridge University Press, 2001) sumira kako ljudi uče kada vide i čuju multimedijalni sadržaj, uzimajući u obzir različite kombinacije riječi i slika.

Majer izvodi nekoliko principa multimedije, od kojih je jedan da ljudi bolje uče iz riječi i slika nego iz samih riječi. Naravno, ne može se sav nastavni materijal predstaviti slikama, ali kada je moguće, to pomaže studentima da ga nauče.

Geštalt principi organizovanja draži pri oblikovanju multimedijalne podrške učenju i nastavnih materijala, pokazuju da treba poštovati slijedeće principe:

- multimedijalnosti
- prostorne bliskosti
- vremenske bliskosti
- koherentnosti
- modaliteta
- redundantnosti
- individualne diferenciranosti

Da bi se ovi principi primjenili, vodite računa da se samo glavne ideje nalaze na slajdu, a ne svaka pojedinačna misao. Ove glavne ideje ćete zatim obrazložiti tokom svog predavanja. Bitno je zapamtiti:

Nije PowerPoint slajd šou vaša prezentacija - ono što kažete je vaša prezentacija.

Naravno, postoji mnogo drugih faktora, sem multimedijalne prezentacije, koji će uticati koliko studenti uče. Prije svega, to je vještina samog nastavnika koja je mnogo bitnija od vizuelnih metoda korištenih u prenošenju sadržaja nastavnog predmeta. Ipak, mala pomoć tokom podučavanja nije loša, tako da možete razmisliti da svom predavanju dodate i slajd šou prezentaciju.

Korištenje bloga u edukaciji

Evo nekoliko primjera korištenja bloga u edukaciji. Radi se od dva formalna kursa i jednom besplatnom kursu.

Blog nastavnika, kao prateći materijal za kurs
Internet & Society Course Blog

Blog sa materijalima za kurs, pri čemu studenti komentarišu različite aspekte teme obrađene u kursu
CMC Presidency Course

Besplatni kurs korištenja za Access 2003 i 2007
Free training courses for Access 2007 and Access 2003

I za kraj, evo jednog dobrog primjera kako se blog može koristiti u edukaciji. Ovo je blog koje je kreirao prof. Ross E. Cheit za predmet Uvod u javnu politiku, na Brown University, Providence RI, USA.
Cheit's PS10 Blog

Upotreba bloga je za studente bila potpuno opciona. Osnovna svrha bloga je bila da se u njega integrišu najnovije vijesti koje se tiču nastavnog predmeta. Primjer tipičnog bloga bi bio – članak iz nekih od vodećih novina, neka objašnjenja, slika, komentar i pitanje ili dva.

Druga svrha bloga je bila da se prošire materijali obrađeni na časovima. Na blogu su postavljane ili dodatne informacije i objašnjenja ili linkovi ka dodatnim materijalima. Ovo je rađeno sa oprezom, kako se ne bi stvorio osjećaj kod studenata da se nastavni materijal stalno proširuje.

Posljednja, ali svakako ne najmanje važna funkcija jeste da je blog predstavljao mehanizam za dobijanje povratnih informacija i komentara od studenata.

Za one koje interesuje nešto više, objašnjenje kako to izlgeda iz pozicije nastavnika:
Course Blogs and Current Events

Miris kao faktor uspješnosti učenja

Da li neki mirisi mogu da poboljšaju učenje? Prije nego odgovorimo na ovo pitanje, evo nekih činjenica:

• Prodavnice koriste specijalne mirise da potaknu kupce da potroše više novca;
  
  
• Miris kože u novim automobilima je u stvari vještački miris koji povećava zadovoljstvo kupaca;
  
  
• Kockarnice koriste mirise da bi ljudi više kockali;
  
  
• Hitrou aerodrom u Londonu koristi miris borovih iglica da smanji tenzije i stres kod putnika;
  
  
• Neprijatni mirisi ljude čine agresivnijim;
  
  
• Dizači tegova koriste mirišljave soli prije takmičenja da bi povećali snagu;
  
  
• Iako odlazak na magnetnu rezonancu (MR) može nekima izgledati kao sahranjivanje živog čovjeka, naučno je dokazano da miris vanile smanjuje napetost za čak 63% kod pacijenata (1)
  

Mirisi očigledno imaju veliku snagu da mijenjaju naša raspoloženja i čine nas agresivnim, sretnim, opuštenim, nervoznim ili koncentrisanim.

Kako mirisi djeluju?

Mirisi pokreću bazične biloške procese. Receptori za miris u nosu su povezani sa limbičkim područjem u mozgu (nekad ga zovu i „centar za emocije“), a ovo područje dalje sa dijelovima mozga koji kontrolišu brzinu otkucaja srca, krvni pritisak, napetost mišića, temepraturu kože. Što je vrlo bitno, u limbičkom području se nalazi hipokampus. Posao hipokampusa je da „enkodira“ iskustva koja se sakupljaju, kako bi mogla da se sačuvaju u formi dugotrajnog pamćenja u drugom dijelu mozga. Tada počinje da biva jasnija veza između mirisa i pamćenja.

Primjena mirisa

Danas mnogi naučnici pokušavaju da dublje istraže snagu čula mirisa. Istraživanja pokazuju da određeni mirisi mogu biti korisni za opuštanje. U laboratorijskim uslovima moguće je proizvesti praktično bilo koji miris, i onda ga iskoristiti u određenom prostoru.

U svojoj knjizi Strategije učenja jezika (Language Learning Strategies), Rebeka Oksford predlaže načine za smanjivanje nervoze kroz relaksaciju, duboko disanje i meditaciji, muziku ili smijeh. Kako se očigledno i mirisi mogu koristiti za smanjivanje napetost, njihova primjena u učionici postaje očigledna. Ako određeni miris može povećati opuštenost i pažnju, može pospješiti i proces učenja.

Još jedno istraživanje provedeno na temu veze mirisa i procesa učenja, je istraživanje Fondacije doktora Hirša (2). 22 dobrovoljca su nosili maske sa i bez mirisa, pri čemu je testirana njihova efikasnost u rješavanju klasičnih memorijskih testova i logičkih zadataka.

Dr Hirš i kolege su pronašli da miješani cvjetni mirisi izazivaju znatno povećanje efikasnosti rješavanja ovih zadataka. Ljudi koji imaju normalno čulo mirisa i koji uživaju u cvjetnim mirisima, test su završili u prosjeku 17% brže nego kada su testirani bez prisustva mirisa. Zanimljivo je da ostali mirisi (koji nisu cvjetnog porijekla) nisu izazvali nikakvo poboljšanje.

Dr Hirš smatra da mirisi u stvari smanjuju nervozu i indukuju pozitivno raspoloženje, što unapređuje kognitivne sposobnosti.

Aromaterapija, dio fitoterapije, je kontrolisano korištenje eteričnih ulja i esencija u svrhu očuvanja zdravlja duha, tijela i uma, te liječenja i prevencije bolesti. Aromaterapija se efikasno koristi za smanjivanje slučajnih grešaka tokom rada, poboljšanje koncentracije i pamćenja. Dvije biljke koje, izgleda, najbolje poboljšavaju kognitivne funkcije su pepermint i ružmarin.

Pepermint
Tradicionalna upotreba peperminta (Mentha piperita) uključuju: ispunjavanje energijom, poboljšanje raspoloženja, olakšavanje disanja i poboljšanje pamćenja. Pepermint ima osvježavajući ukus i miris, koji krijepi čula.

Dokazano je da vazduh sa mirisom peperminta smanjuje slučajne greške i povećava efikasnost u poslovima tipa kucanja teksta na računaru. Kako istaživanja kažu „miris peperminta može pomoći stimulisanju pažnje, tako da ljudi ostaju fokusirani na svoj zadatak i povećavaju efikasnost.“ (3)

Ružmarin
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) se uobičajeno koristi za smanjivanje napetosti, oslobađanje od glavobolje, poboljšanje raspoloženja i bolje pamćenje. Naučnici tek sada počinju da potvrđuju ove teze, koje su mnogi narodi godinama već znali i koristili.

Nedavna istraživanja su pokazala da je ružmarin zaštitnik moždanih ćelija (4). Takođe, dokazano je da povećava mentalne performanse. Kako jedno istraživanje pokazuje „ružmarin je izazvao značajno povećanje performansi kratkoročne i dugoročne memorije.“ (5)

Ginkgo Biloba
Ginkgo biloba (Ginkgo biloba) je najšire korišten prirodni preparat današnjice. Ginkgo poboljšava memoriju i druge moždane aktivnosti, deluje blago antidepresivno, anksiolitički i koristan je za osobe koje pate od migrene.

Istraživanjem je pokazano da ginkgo unapređuje rezultate na Sternbergovom testu memorije kod zdravih, mladih ljudi. (6) Ovaj test procjenjuje sposobnost ljudi da se sjete informacija koje su im bile prikazane u obliku liste. U suštini, radi se o testu kratkoročne memorije. Testirana poboljšanja su čak i veća kod srednjovječnih i starijih osoba.

Eukaliptus
Istraživanje na Klinici za neurologiju Univerziteta u Kilu je pokazalo da esencijalna ulja peperminta i eukaliptusa (Eucalyptus) poboljšavaju kognitivne performanse. Ista ova ulja imaju efekat na opuštanje mišića i mentalno opuštanje. (7)


Pregled literature koja se bavi aromaterapijom, daje i slijedeće veze:

• Jasmin je povezan sa budnošću i koncentracijom;
  
  
• Lavanda može biti dobra za smanjivanje napetosti (npr. ispitna napetost) ili napetost prije govora u javnosti. Takođe, od koristi je za smanjivanje opšteg stresa, npr. tokom studiranja;
  
  
• Vanila popravlja raspoloženje;
  
  
• Đumbir poboljšava pažnju i stimuliše kognitivne procese;
  
  
• Limun podiže energiju. Neke kompanije koriste miris limuna u kancelarijama da neutrališu efekat pospanosti nakon ručka.
  

Mjere opreza

Postoje i određene opasnosti kojih nastavnici moraju biti svjesni ako koriste bilo koji miris u učionici. Baš kao što neki ljudi imaju averziju prema određenoj vrsti muzike, tako pojedinci mogu imati averziju prema određenom mirisu. Dok je slušanje neke muzike neprijatno, izloženost iritantnom mirisu može dovesti i do alergijske reakcije. Prije nego se upotrijebi bilo kakav miris u učionici, treba učenike pitati da li je neko preosjetljiv.

Primjena u učionici može biti i otežana, jer postoji mnogo drugih stimulusa, koji ometaju, odnosno poništavaju djelovanje pozitivnih mirisa.

Reference

(1) Redd WH, Manne SL, Peters B, et al. Fragrance administration to reduce anxiety during MR imaging. J Magn Reson Imaging. Jul-Aug 1994;4(4):623-626.

(2) Hirsch, A. R, (2005). Smell and Taste Treatment and Research Foundation, Chicago, preuzeto 28. januara 2009. sa stranice http://www.smellandtaste.org/

(3) Barker S, Grayhem P, Koon J, Perkins J, Whalen A, Raudenbush B. Improved performance on clerical tasks associated with administration of peppermint odor. Percept Mot Skills. 2003 Dec;97(3 Pt 1):1007-10.

(4)Kim SJ, Kim JS, Cho HS, Lee HJ, Kim SY, Kim S, Lee SY, Chun HS. Carnosol, a component of rosemary (Rosmarinus officinalis L.) protects nigral dopaminergic neuronal cells. Neuroreport. 2006 Nov 6;17(16):1729-33.

(5) Moss M, Cook J, Wesnes K, Duckett P. Aromas of rosemary and lavender essential oils differentially affect cognition and mood in healthy adults. Int J Neurosci. 2003 Jan;113(1):15-38.

(6) U. Rigney, S. Kimber and I. Hindmarch. The Effects of Acute Doses of Standardized Ginkgo biloba Extract on Memory and Psychomotor Performance in Volunteers. Phytother. Res. 13, 408–415 (1999)

(7) Gobel H, Schmidt G, Soyka D. Effect of peppermint and eucalyptus oil preparations on neurophysiological and experimental algesimetric headache parameters. Cephalalgia. Jun 1994;14(3):228-234; discussion 182.

(8) Aromatherapy to boost brain power, preuzeto sa http://www.smart-kit.com/scategory/learning-strategies/

(9) Ackerman Aoyama, S (1995). The Role Of The Sense Of Smell In Language Learning, School for International Training, Brattleboro, VT preuzeto 1. februara 2009. godine sa http://kolea.kcc.hawaii.edu/tcc/tcc_conf96/aoyama.html